Nastavno prošlom blogu, danas ću se okrenuti ipak onoj pojavi koju svi znaju i čuli su za nju, no možda ne znaju puno o njima.
Osobno sam gledala jako puno dokumentaraca i emisija samo o munjama, njihovoj povezanosti sa svime na Zemlji i moram priznati da sam i dan – danas fascinirana određenim činjenicama, iako neka znanstvena istraživanja još nisu potpuno zaključena.
Jedan od tih dokumentaraca, meni možda jedan od najdražih – staviti ću kao prilog na kraju ovog bloga.
Što je munja?
Moram biti iskrena i reći da se svaki puta naježim kada mi netko kaže da je “vidio grom” , ili da je nekoga “ubio grom” iz vedra neba.
Munja je pojava prirodnog električnog pražnjenja vrlo kratkog trajanja i visokog napona između oblaka i tla ili unutar oblaka. Ovo nasilno i naglo elektrostatičko pražnjenje stvara snažan bljesak i grmljavinu.
Grom je buka koju stvara munja kad bljesne i zagrijava zrak.
Grmljavina je ista ta mukla tutnjava kontinuiranih olujnih električnih pražnjenja.
Zašto prvo vidimo bljesak munje pa potom čujemo grmljavinu?
Iz razloga jer munja udara brzinom svjetlosti (oko 300.000 km/sek) a brzina svjetlosti je daleko veća od brzine zvuka.
Razvoj munje
Iako znanstvenici nisu baš sigurni zašto dolazi do munje, oni znaju kako se to događa.
Počinje kada se u oblaku stvori električna struja.
Kada je tlo vruće, zagrijava zrak neposredno iznad njega. Kako se topli zrak diže, oblak se širi, postaje sve veći i veći. Međutim, cijeli oblak nije topao. U vrhovima oblaka temperature su zapravo ispod nule. Tako je hladno da se vodena para pretvara u led.
Kad se susretnu vrući i hladni zrak, nastaje grmljavina – puno sićušnih komadića leda sudara se jedno s drugim dok se kreću unutar oblaka.
Ovo je početak munje. Čestice koje se udaraju jedna o drugu stvaraju električni naboj.
Kako se oblak puni električnim nabojem, na vrhu oblaka nastaju lakše, pozitivno nabijene čestice. Teže negativno nabijene čestice potonu na dno. Kad oba naboja postanu dovoljno velika, dolazi do munje između njih.
Munje iz oblaka idu prema tlu i postaju opasnost za sve na otvorenom kada se na tlu ispod oblaka stvori nakupina pozitivnog naboja.
To privlači negativni naboj na dnu oblaka pa se koncentrira oko svega što “strši” u zrak. Zato drveće, tornjevi za upravljanje zračnim prometom, pa čak i ljudi čine se sjajnim “gromobranima.” Pozitivni naboj iz zemlje povezuje se s negativnim nabojem iz oblaka, stvarajući munje od oblaka do zemlje.
Vrste munja
Unutar oblaka (intra-cloud):
Najčešći tip munje koji se događa potpuno unutar oblaka, skačući između njih različite regije naboja u oblaku.
Oblak u oblak (cloud to cloud):
Munja koja se javlja između dva ili više odvojenih oblaka.
Iz oblaka u tlo (cloud to ground):
Munja koja se javlja između oblaka i tla.
Munja iz “vedra neba” (bolt from the blue, positive lightning bolt):
Najopasnija, i najcjenjenija među nama koji ih fotografiramo.
Pozitivna munja koja nastaje iz nakovnja (updrafta) olujne ćelije, putuje vodoravno kilometrima ( i desecima kilometara, ima slučajeva i preko 100km) te zatim udari o tlo. Stoga može neočekivano udariti negdje dalje od oluje gdje je nebo vedro.
Paukova munja (anvil – crawler):
nastaje kada se vod munje širi u horizontalno opsežnim područjima naboja u zrelim olujama, obično u stratiformnim regijama mezorazmjernih konvektivnih sustava. Ta pražnjenja obično počinju kao IC pražnjenja koja potječu iz konvektivnog područja; negativni predvodnički kraj zatim se širi u gore spomenuta područja naboja u stratiformnom području. Ako jedan vod postane predug, može se odvojiti u više dvosmjernih vodova. Kada se to dogodi, pozitivni kraj odvojenog vod može udariti u tlo kao pozitivna CG munja ili “puzati” po donjoj strani oblaka, stvarajući spektakularan prikaz munje koja “gmiže” po nebu.
Uz ove najpoznatije i najučestalije vrste munja, postoji još jedna vrsta munja o kojoj još nije sve potpuno jasno, no meni osobno vrlo fascinantna. Puno sam i sama čitala o njima ne bih li doznala više informacija, no znanstvenici još uvijek ne mogu uskladiti puno toga sa izjavama očevidaca, kojih je sve više.
Kuglasta munja (ball lightning):
oblik je munje dugoga trajanja, atmosferski električni fenomen čija je fizička priroda još uvijek kontroverzna . Izraz se odnosi na izvještaje o sferičnim objektima koji mogu biti od veličine graška do nekoliko metara u promjeru. Pojavljuje se vrlo rijetko kao traka svijetlećih odsječaka umjesto kontinuiranog kanala. Uzroci nastanka su nepoznati, a predložene su mnoge teorije.
Ta se atmosferska pojava javlja u obliku pokretne svijetleće kugle od nekoliko desetaka centimetara u promjeru. Obično se javlja tijekom oluja, i to blizu tla, a može biti crvena, narančasta ili žuta. Često je praćena pištećim zvukom i neobičnim mirisom (goreći sumpor). Traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta te iznenada nestaje, ili tiho ili uz eksploziju.
Sada se vraćam na početak bloga i spominjanje videa koji ću priložiti.
Od strane National Geographica, vezan je upravo uz munje, nastanak istih, sprajtove, plave mlazove i vilenjake koje smo spominjali u prošlom blogu. Prikazano je njihovo istraživanje od mnogo znanstvenika te na kraju što je meni najzanimljivije – sve ima veliku povezanost sa Svemirom.
Utjecaj udara munje
Munja nije samo spektakularna, već je i opasna. Godišnje u svijetu od munje strada oko 2000 ljudi. Stotine ih je preživjelo, ali pate od raznih trajnih simptoma, uključujući gubitak pamćenja, vrtoglavicu, slabost, utrnulost i druge bolesti koje im mijenjaju život. Udar munje može uzrokovati srčani zastoj i teške opekline, ali 9 od svakih 10 ljudi preživi.
Ekstremna vrućina munje isparit će vodu unutar stabla, stvarajući paru koja može raznijeti stablo. Automobili su utočište od munje – ali ne iz razloga u koje većina vjeruje. Gume provode struju, kao i metalni okviri koji bezopasno nose naboj na tlo.
Tako da ste u autu poprilično sigurni za vrijeme oluje.
I za sam kraj bloga, evo nekoliko zabavnih činjenica o munjama koje bi vas mogle iznenaditi.
① Na 54,000 stupnjeva celzijusa, munja je otprilike pet puta toplija od površine Sunca.
② Munja ubija više od 2.000 ljudi godišnje u cijelom svijetu. Većina ovih smrti događa se na mjestima bez dovoljnih sustava upozorenja na teške vremenske uvjete.
③ Globalno, ima oko 40 udara munja u sekundi – to je više od 3 milijuna udara munja godišnje!
④ Munja može – i često to čini – udariti u isto mjesto više puta 😉
Nadam se da ste uspjeli otkriti nekoliko zanimljivih činjenica o svemu vezanome uz munje, a koje možda niste znali.
Pratite meteo – prognoze, čuvajte se i poštujte prirodu i njezine pojave.
Do sljedećeg bloga!! 🙂
* * * * * * * * * *
Follow me on my Facebook page!
