Motovunske magle, divovi i bijele duge


Došlo je jesensko doba godine, koje sam osobno jedva dočekala zbog određenih motiva, a među njima se naravno, nalazi i legendarni gradić koji iza sebe ima svoju prelijepu povijesnu priču. Gradić koji je uzdignut nad dolinom rijeke Mirne, poseban je cijelom svijetu zbog svojih zidina, stare jezgre grada te kada, tokom mnogo dana u godini – viri kao otočić u moru magle, a posebice u jesensko doba godine.

Ali..po čemu je Motovun baš toliko poseban?
Uz poznate vinograde i dobro vino, tartufe i filmski festival, Motovun ima i divnu priču o divovima 🙂

Legenda o Velom Joži

Vjerojatno je većina ljudi čula za Velog Jožu, lik iz romana Vladimira Nazora. Ovaj je pisac prije nekoliko destljeća, prikupljajući materijale za svoje priče, bio dobro upoznat s istarskim mitovima i pučkim pričama, koje je i proučavao.

Boraveći u Motovunu, na ulici je primijetio velikog i kršnog momka, koji je na ramenu nosio poveće deblo. Nazora je oduševio njegov ponosni stas, te radost i veselje na njegovu licu, te je tako dobio nadahnuće za priču. Prema legendama, Istra je u prošlosti osim ljudi imala i mnoštvo divova, koje su mali ljudi iz pakosti otrovali, ostavivši po jednog u svakom gradu da im služe. Tako su divovi obrađivali polja, krotili divlje zvijeri i radili druge najteže poslove, uz prijezir i omalovažavanje od strane patuljaka. Veli Jože je pripadao Motovuncima, koji se prema njemu nisu lijepo ponašali, a najviše što im je div mogao učiniti nakon što bi mu učinili štogod nažao, bilo je da protrese motovunski zvonik.
Jednog dana su ga poslali u Veneciju, pa je na brodu upoznao galijota Iliju, koji mu je prenio značenje slobode.
Galija je nestala u oluji, Jože se spasio te isplivavši na istarskoj obali potražio je ostale divove, nagovarajući ih na pobunu. To su oni naposljetku i učinili, no patuljci su ih uspjeli zavaditi i podijeliti miteći ih zlatom i vinom. Svi su se vratili kao sluge svojim gradovima, osim Velog Jože, koji je u gori čekao bolji trenutak za ostvarenje slobode…

Nastanak i prirodno okruženje 

Motovun je pravi primjer srednjovjekovnog grada.
Smješten na brijegu visokom 277 metara nadmorske visine, opasan čvrstim kamenim bedemima i fortifikacijskim elementima. Prvi puta se spominje u knjigama iz 804. godine, a od tada promijenio je mnoštvo vladara, među kojima se ističe Venecija, a koja je njime upravljala dugih 600 godina.
Iako je malen, ima urbanu infrastrukturu koja je oduvijek bila razvijena. U njemu je smješten hospicij i čak tri crkvice, od kojih crkva sv. Stjepana stoji pored zvonika visokog 27 metara, koje je izvorno izgrađen kao kula osmatračnica. Komunalna palača bila je mjesto gdje su se obavljale sve glavne javne funkcije grada, a na nju je ujedno nadovezana kula, koja je bila važan dio obrambenog sustava.
Motovun je podijeljen na tri dijela: najstariji koji se nalazi na vrhu, podgrađe Borgo koje se nalazi ispod citadele te noviji dio Gradiciol koji se pruža niz samu padinu.

Puno turista tokom godine posjećuje ovaj legendarni istarski gradić zbog svih ovih navedenih točki i povijesnih zanimljivosti, no najviše ih ipak fascinira, kao i nas fotografe – kada se nađe u zagrljaju guste magle i stvara bajkovit prizor, i to u bilo koje doba dana 🙂

Motovunske magle 

Zašto nastaje magla upravo oko Motovuna?

Magla nastaje kada je razlika između temperature zraka i temperature rosišta manja od 2.8°C, a javlja se kada je relativna vlažnost blizu 100%.

Uvjeti za nastanak magle mogu se postići dodavanjem vlage u zrak ili snižavanjem temperature zraka. Relativna vlažnost od 100% znači da zrak ne može primiti više vlage i tada se magla počinje formirati tako da se vodena para kondenzira u sitne lebdeće kapljice vode u zraku i postaje vidljiva. Kad je zrak zasićen, dodatna vlaga se lakše kondenzira nego što ostaje u zraku kao para. No magla može nastati i pri nižim vrijednostima relativne vlažnosti, a isto tako ne mora nastati pri relativnoj vlažnosti od 100%. Najvažniji uvjet za nastanak magle je postojanje jezgri kondenzacije. Jezgre kondenzacije mogu bili čestice prašine, aerosoli, onečišćujuće tvari…
Tamo gdje je povećana koncentracija jezgri dolazi do kondenzacije i na relativnoj vlažnosti ispod 100%.
I vjetar utječe na njeno stvaranje. Kod vremena bez strujanja zraka  magla se ne može stvarati. Za maglu koja nastaje padom temperature tijekom noći najpovoljniji je slab vjetar, a za uzlaznu maglu potreban je umjeren vjetar koji puše iz određenog smjera. Jak vjetar rastjerava maglu ili je diže u nisku naoblaku stvarajući niski oblak zvan stratus.

Sama stabilnost magle ovisi o svojstvima vodenih kapljica, njihovoj veličini i električnom naboju istih. Stabilna i suha magla ima kapljice približno jednake veličine istog električnog naboja. Magla postaje nestabilna ako su kapljice nejednake veličine, one manje tada isparuju te se para ponovno kondenzira na većima. Kapljice s različitim električkim nabojem se privlače i također spajaju. Nestabilnost magle uzrokuje slabljenje njene jakosti (intenziteta) te nestajanje.

Prema svemu tome, rijeka Mirna je zaslužna za to da se oko Motovuna stvara puno magle. 🙂
Ona osigurava veliku vlažnost zraka te vlažno tlo, priroda potrebnu razliku u temperaturi te se tako uvjetuje skoro pa siguran nastanak magle u dolini. Tada, ukoliko imamo tu sreću i nađemo se blizu Motovuna, ostanemo zapanjeni prizorima koji se znaju složiti, pogotovo kada su u igri izlasci i zalasci sunca, te noću ako mjesečina uz zvijezde obasjava tu istu maglu koja grli brdašce..

Bijela maglena duga (engl. fogbow)

Ove godine sam imala priliku prvi put uočiti istu, vrlo jaku i intenzivnu po prvi puta otkad fotografiram.
Većina misli da je jako rijetka i da ju je teško naći..no vjerujte, treba je samo znati naći 🙂

copyright @Gregor Vojščak

Prije svega, kako nastaje bijela, iliti maglena duga?

Nema puno razlike između obične i bijele duge, isti je optički fenomen koji ne nastaje vidljiv u kiši, već u magli.
Ima slabije izražene boje nego obična duga iz razloga što ima male veličine kapljica vode koje uzrokuju maglu, pa se time kod bijele duge pojavljuje luk sa unutarnjim plavim i vanjskim crvenkastim rubom 🙂

Kako ju naći? Primjetiti?

Ako znate kako naći običnu dugu, recept je jednostavan i za maglenu.
Običnu dugu vidimo najčešće pri odlasku oluje, i kada iza oblaka proviri sunce te uperi zrake u istu na odlasku, gdje su još uvijek oborine. U pravilu je sunce tada većinom u suprotnom smjeru od same oluje.

Kod maglene duge, sunce i magla su naravno dva glavna faktora koje trebamo, no gdje, kada?..

Treba nam sam zid magle, (tamo gdje ona završava ili počinje) te sunce u suprotnom smjeru.
Ukoliko se zid magle nalazi ispred nas, sunce nam mora biti iza leđa 🙂 Isto tako, magla treba biti srednje gustoće za najbolju vidljivost, bijela duga bude vidljiva i na slabijem zidu magle, no u puno manjem intenzitetu. Sunce diktira pojavu iste, stoga je važno da niti ono nije prenisko.

I to je ukratko glavni recept za pronaći maglenu, bijelu dugu. Bilo gdje na svijetu, gdje se nalazi magla.
Zato smatram da nije “rare phenomena”, kako je mnogi nazivaju po bespućima interneta.

Tko ju jednom vidi i nađe, znat će je svaki puta naći 🙂

Za ovaj blog, bila sam inspirirana naglim, šokantnim odlaskom moje jako dobre i drage prijateljice, koja je jako voljela sve ono što radim, a posebno je voljela Motovun, kao i ja, a obožavala je i dugu, ispod koje znam da me sada negdje gleda.

Zato ovaj blog o motovunskim maglama i bijelim dugama posvećujem njoj, Brigiti Bedene Omahen.

 

Do sljedećeg bloga!

* * * * * * * * * *

Follow me on my Facebook page!
photo contest banner
 


Facebook Comments Box
Maja Kraljik
error: Content is protected !! 🖕